Mato Lovrak - Družba Pere Kvržice

Družba Pere Kvržice najživotniji je Lovrakov roman u kojem pripovijeda o grupi školaraca koji zajedničkim snagama postižu zajednički cilj - obnovu zapuštenog mlina.

Prvoga dana lipnja, u selu u nizini uz rijeku, u jedinoj sobi malene kućice prekrivene slamom, mračnoj, sparnoj i zagušljivoj od disanja mnogih spavača, u praskozorje se prvi budi Pero. Glasnim pričanjem budi ostale ukućane, posve nesklone buđenju. Kao napredan đačić prepun znanja, odmah podučava neuke svoje pretke osnovama fizike i kemije. Izišavši poletno iz nastambe, napivši se bunarske vode namjesto zajutarka, umivši se u kopanji (koritu) na dvorištu, odvodi kravu na pašu. Bose noge mokru travu gaze, ugodno gašeći Perin zanos nastao nakon što je čuo dio sinoćnjeg razgovora oca s majkom. O napuštenom zadružnom mlinu, vodenici zarasloj u korov star šest godina. Napuštenom zato, što je bogat vlasnik novog paromlina mitom i podilaženjem privukao seljane da žito daju mljeti u njegov mlin, po cijeni dvostruko višoj. U Perinoj glavi oblikuje se ideja: Skupit će družbu i osvojiti stari mlin. Nakon povratka s paše otputi se u školu. Putem se skuplja cijela skupina dječaka koji idu u isti razred, a do škole imaju lijep komad pješačenja. Osim Pere, svi imaju nadimke: Milo Dijete, Medo, Šilo, Budala, Divljak. Bez ikakva objašnjenja, Pero ih poziva da se složno popnu na trešnju stanovitoga gazde Marka. Ne da bi kušali kišom oprano voće, nego da im nešto pokaže. Sa visoke voćke vidi se stari mlin. Pero čini prvi pokušaj stvaranja družbe: Tko će sa mnom onamo! pita ostale. Pri prolasku pandura, činovnika i seljaka s konjem stazom pokraj trešnje, kvrcne neka grančica i oda njihovu prisutnost na drvetu. Nakon panična bijega, potom prvoga sukoba između Pere i Divljaka, nastavljaju put. Namjesto da odu u školu, Pero ih nagovori da se popnu na crkveni zvonik, s kojega se stari mlin vidi najljepše. Unatoć radoznalosti ostalih, Pero im ne objavljuje svoju zamisao, ali ih ipak uspijeva nagovoriti na slogu i zajednički odlazak do mlina.

Dobrano zakasne u školu. Pokunjeno se ušuljavaju u razred. Svoje zakašnjenje opravdavaju praskozornim obvezama odlaska na pašu. Imaju učiteljevu naklonost, jer je sklon siromašnima. Uskoro dolazi nadzornik. Škola je za taj dan ulastena i usjajena radi nadzora, a ne za djecu. Pero pozorno sluša učiteljevo predavanje o idiličnim jezerima i ljetovalištima, ali sav u svom "filmu" sve rečeno preslikava na stari mlin. Kad ga učitelj prozove da pred nadzornikom odgovara nešto iz povijesti, u kojoj je najbolji u razredu, Pero se zbuni i samo nešto nesuvislo probulazni. Uspije se izvući odglumivši bolesnika u vrućici i kliknuvši besmisleno: "Kvržica!". Tako i on dobi nadimak - Pero Kvržica. Nadzornik čini, kako to dječaci kažu, "slavno djelo" i oslobađa ih nastave za taj dan. Pri zajedničkom odlasku sviju učenika iz škole u urednom dvoredu, družba se odvaja. Izabiru Peru za vođu družbe. Prvi je sastanak u starom štaglju: Pero konačno objašnjava svoju dozrelu zamisao. Kao u vrućici govori im uzbuđeno i drhtavo, učiteljevim riječima, o jezeru, palačama, cvjetnim setalištima i ljetnikovcu. I namjeri da od starog mlina naprave takvo ljetovalište. Dječak je on od zamisli, od ideje. Unatoč mnogim protivljenjima, postižu dogovor da se prihvate posla. Otpute se četiri kilometra do mlina. Ondje je sve zapušteno, zaraslo, zagađeno, ruševno: i put, i mlin, i pokrajnja mlinareva kuća, i jezerce, i ustave. Pristupni mostić, navodni glavni razlog što selo ne koristi ovaj mlin, srušen je. Idućih dana slijede mnoge zgode i nezgode, nepromišljenosti i snalažljivosti, strahovi i junačenja, sloga i sukobL Neki članovi družbe otpadaju i štetuju pothvat (Divljak i Budala), drugi se pridružuju i pomažu (Durda i Miloš, koji poziv u družbu zaslužuju slavnim pečenjem vapnenca i pravljenjem vapna, potom Danica i Marija). Časkom je - tijekom mjesec dana - družba raščistila bunar, prostor oko mlina od drača i grmlja, očistila mlinarevu kuću i sam mlin, popravila sve što je trebalo. Milo Dijete se proslavlja kad pukom slucajnošću, nastojeći podići razinu vode da bi mogao veslati u koritu, uspije pokrenuti stari mlin. Poslije silnih peripetija i obrata, zapleta i raspleta dječaci priznaju i pokažu učitelju - kao jedinoj odrasloj osobi vrijednoj povjerenja - svoje djelo, razlog zakašnjavanja i izostanaka iz škole. Zadivljen i oduševljen njihovim djelom on im daje slobodne dane do kraja školske godine. Napokon uspiju preobraziti zapušteni mlin, uzrok trvenja i svađa u selu, u prekrasno i korisno mjesto, koje služi na čast i poduzetnom dječjem kolektivu i njihovim roditeljima i učitelju. Ovaj potonji organizira proslavu kraja školske godine na neuobičajenu mjestu - u staromu mlinu namjesto u školi. Cijelo selo doživljava golemo iznenađenje: Ono što odrasli zbog nesloge nisu uspjeli učiniti za šest godina šaćica djece uspijeva napraviti za tridesetak dana.

Redoslijed događaja
- Pero bježi iz škole a za njim i prijatelji.

- Smisljaju plan za popravak mlina.
- Početak radova na mlinu
- Ulazak u bunar
- Skupština seljaka
- Pero hvata vidru
- Milo dijete se proslavilo
- Družba bez Pere
- Divljak je raskrinkan
- Otkrivanje mlina uz učiteljevu pomoć

Mjesto radnje- Selo 

Vrijeme radnje - Lipanj 

Tema - Djeca obnavljaju stari mlin da bi ga predali na uporabu nesložnim seljanima. 

Osnovna misao - Zajedničkim radom i trudom sve se može ostvariti.

Likovi - Pero, Šilo, Medo, Milo dijete, Budala, Divljak, Danica, Marija, učitelj.

Pero - pametan, dosjetljiv, mudar, hrabar
- Ponad blijeda mu lica gusta kosa. Visok je i tanak dječak. Glas mu je kao u svih seljačkih dječaka...

Medo - pouzdan suradnik , marljiv i prihvaća zadatke bez pogovora.
- Medo je ležao na trbuhu i turio nosu u travu. On se najradije tako odmarao.

Šilo - zafrkant, pomalo podrugljiv, zabadalo,
- Deder, Šilo, otupi malo svoj šiljak i ne bodi kad ne treba!

Budala - slab i povodljiv karakter, sam njegov nadimak govori onjemu najboje.
-... on je vrlo mudro govorio, a glas mu je odzvanjao kao iz bureta.

Divljak - zavidan, tvrdoglav, zloban
- Glava je Divljakova, istina, tvrda...

Milo dijete - fizički slabiji od drugih, nježan dječak željan je ravnopravna položaja s ostalima, bistar, umiljat, bojažljiv.
- Vidjelo se na njemu da ga je strah neki uhvatio, ali opet, on se odvaži. Blijed je i dršću mu ruke.

Učitelj - poticatelj pravednosti, razuman, aktivan zagovaratelj popravke starog seoskog mlina.

Perin otac - predvodnik poštenog dijela sela,

Danica - kreativna, vrijedna, pametna, odana.
- Sve ću zidove oslikati. U školi najvještije crtam.

Marija - vrijedna, odana.
- Imat ćemo pune ruke posla. Kuća je u neredu. Uredit ću je.

Pitanja i odgovori

1. U koje doba godine i gdje se odvija radnja romana?
- Radnja romana smještena je na selo, a događa se krajem školske godine, u lipnju.

2. Navedi imena dječaka koji čine družbu Pere Kvržice!
- Družbu Pere Kvržice čine Pero Kvržica, Milo Dijete, Šilo, Medo, Divljak i Budala, a kasnije im se pridružuju i ostali.

3. Gdje se, umjesto u školu, na početku romana zaputila družba?
- Umjesto u školu, družba se zaputila brati trešnje sa susjedova stabla.

4. Što se dogodilo dok se družba skrivala u krošnji stabla, tko je sve naišao?
- Dok se družba skrivala u krošnji stabla naišli su pandur i činovnik, a s druge strane seljanin koji je vodio konja kovaču. Dječaci su već mislili da će biti otkriveni, ali, srećom, konj se ritnuo,
prestrašio ljude, a dječaci su uspjeli pobjeći.

5. Što su sve dječaci vidjeli toga dana na putu do škole?
- Na putu do škole toga dana dječaci su vidjeli prekrasne livade, šišmiša i crkveni toranj s kojega su ugledali stari mlin.

6. Što se dogodilo kada su dječaci napokon stigli u školu? Kako su opravdali svoje kašnjenje?
- Kada su stigli u školu, dječaci su doznali da upravo taj dan dolazi nadzornik, a svoje kašnjenje opravdali su teškim načinom života te ranim dizanjem zbog vođenja blaga na pašu.

7. Kakva je atmosfera u Perovom razredu? Vidiš li sličnosti sa svojim razredom? Usporedi!
- Atmosfera u Perovom razredu tipična je đačka – učenici su veseli i pomalo brbljavi, ponekad se i svađaju ali vole, poštuju i slušaju svoga učitelja.

8. Kako je Pero dobio nadimak Kvržica?
- Toga dana kada je nadzornik bio u školi, dok je odgovarao, Peri je izletjelo: "Kvržica!". Kasnije je priznao da mu se pričinilo da, zbog vrućice izazvane srećom zbog mlina, vidi neku izraslinu na nadzornikovu čelu.

9. Zbog čega su se učenici svađali nakon nastave? Je li Milo Dijete ipak otišao s družbom? Zašto?
- Poslije nastave učenici su se svađali zbog toga što Pero nije htio ići kući s ostalima. Također,
zadirkivali su ga zbog nadimka Kvržica. Milo Dijete ipak je otišao s družbom na Perin nagovor, iako se bojao, ali više mu je Pero bio drag nego što ga je bilo strah.

10. Kakav je Pero Kvržica dječak? Opiši ga!
- Pero Kvržica izgledom je kao i svaki seoski dječak – skromne odjeće i obuće. Karakterom, on je više od prosječnoga dječaka – pravedan je, pametan, suosjećajan, vrijedan, srčan, hrabar, borben, uporan, poduzetan... Pravi je prijatelj!

11. Zašto je stari mlin napušten?
- Stari mlin napušten je zato što se seljani nisu mogli dogovoriti o popravku mosta do mlina. Umjesto u svome, žito melju u skupljem parnom mlinu.

12. Kako su izgledali stari mlin i jezero prije uređenja? Opiši!
- Prije uređenja, u jezeru je bilo malo vode koja je bila nečista, zelena i smrdljiva, a oko jezera bilo je obraslo grmlje i šaš. Mlin je bio prljav, smrdljiv, prašnjav, polomljen, zapušten, pun zmija, paukova i puhova, vlažan i mračan.

13. Što su sve dječaci radili i što im se dogodilo prilikom prvoga posjeta mlinu?
- Dječaci su istraživali mlin i okolicu, smišljali i planirali što će sve raditi kako bi uredili mlin,
jezero i šetnicu. Pronašli su čamac, napale su ih i ose, a Šilo i Pero pali su u vodu!

14. Što su dječaci sve radili kada su došli na mlin drugi put? Što se dogodilo Medi u bunaru?
- Dječaci su pokušali pokrenuti mlin, a Medo je spušten u bunar da ga očisti. Zbog otrovnih plinova se onesvijestio, svi su se prestrašili i pobjegli, ali su se uskoro vratili i pomogli Medi te se dogovorili kako će ipak očistiti bunar. Nakon što su izvukli preko 40 vjedara vode, spustio se u
bunar Pero te su zajedničkim snagama izvukli posljednji mulj.

15. Koje su se promjene dogodile u družbi? Zašto?
- Otišli su Divljak i Budala jer su bili zavidni, a Divljak je htio biti vođa, tako da je družba jedno vrijeme bila krnja. Uskoro su primili Miloša i Đorđa jer su "učinili slavno djelo" - napravili vapnenac.

16. Gdje su Šilo i Pero pobjegli sa župnikova sata? Što se tamo dogodilo?
- Šilo i Pero sa župnikova sata pobjegli su na seoski sastanak o mlinu. Na sastanku, seljani su se
svađali – jedni (kao učitelj i Perin otac) bili su za obnovu mlina, a drugi protiv.

17. Kako se zovu djevojčice koje su se pridružile družbi? Što su one radile?
- Djevojčice koje su se pridružile družbi zovu se Marija i Danica, a brinule su se o uređenju mlina, cvijeću te su oslikavale mlin.

18. Opiši događaj s vidrom! Bi li današnji dječaci iz zabave lovili vidru?
- Dječaci su u blizini mlina opazili vidru koja je ugrizla Peru za prst, ali ju je ovaj ipak uspio savladati i ubiti radi krzna. Današnji dječaci ne bi smjeli iz zabave loviti vidre jer ih je ostalo jako malo, zaštićene su i NE SMIJU se loviti!

19. Što su dječaci napravili s vidrinim krznom? Kako vi zarađujete svoj džeparac?
- Dječaci su vidrino krzno prodali trgovcu te za te novce kupili boje i ukrase za mlin (a neki i malo finih, čokoladnih bombona!)

20. Kako se Milo Dijete proslavio?
- Milo dijete proslavio se tako što je slučajno pokrenuo mlin koji je proradio, a naučio je i veslati u koritu.

21. Zašto se Pero nije mogao družiti s družbom osam dana?
- Pero se osam dana nije mogao družiti s družbom jer mu je otac bio osuđen na osmodnevni zatvor zbog svađe sa seljakom zbog mlina pa Pero to vrijeme nije izlazio, čak ni u školu nije išao.

22. Što je družba radila kada su svi poslovi na mlinu bili gotovi?
- Kada je sve bilo gotovo, družba je uživala u plodovima svoga rada, u uloženome trudu i marljivosti te su se prepustili odmaranju i uživanju na mlinu.

23. Koja je jedina odrasla osoba kojoj je družba vjerovala i odala svoju tajnu o mlinu? Opiši tu osobu!
- Jedina odrasla osoba kojoj je družba vjerovala i rekla za mlin bio je njihov učitelj. Učitelj je bio
pravedan, zanimljiv, pametan, ponekad malo strog, ali jako je volio djecu i svoj posao.

24. Kako se završava priča o družbi Pere Kvržice?
- Priča o družbi Pere kvržice završava se sretno – družba je popravila i obnovila mlin, a kada su to vidjeli, seljaci su bili van sebe od sreće te su žito odlučili ponovno mljeti na svome mlinu.

Mato Lovrak - Družba Pere Kvržice - verzija 2

Mato Lovrak - Družba Pere Kvržice - verzija 2 pdf

________________________________

Mato Lovrak rođen je 8. ožujka 1899. godine u Velikom Grđevcu. Pohađao je nižu bjelovarsku gimnaziju, u kojoj je jednu godinu ponavljao zbog negativne ocjene iz hrvatskog. Potom je završio učiteljsku školu u Zagrebu i 35 godina radio kao učitelj u selima i gradićima sjeverozapadne Hrvatske. Ne čudi stoga što su glavni likovi njegovih romana djeca, a sredine seoske. Počeo je pisati u razdoblju između dvaju svjetskih ratova, kada u hrvatskoj književnosti prevladavaju realističke stilske tendencije, i to novele za odrasle. Mato Lovrak pripadao je onoj skupini književnika koji su socijalna načela držali važnijim mjerilima vrijednosti književnoga djela nego estetska. U Zagrebu je završio učiteljsku školu. Kao učitelj službovao je u raznim mjestima u Hrvatskoj (Kutini, Velikom Grđevcu, Velikim Zdencima i Zagrebu). Umro je 13. ožujka 1974. godine u Zagrebu. Mato Lovrak je pisac hrvatske dječje realistične pripovijetke i dječjeg realističnog romana: - Slatki potok i druge priče za djecu (Božićni dar) 1930. g, Djeca Velikog sela (kasnije Vlak u snijegu) 1933. g, Družba Pere Kvržice 1933. g, Prijatelji 1946. g, Divlji dječak 1952. g, Anka Brazilijanka 1956. g. i drugi. Najpoznatija Lovrakova djela su Vlak u snijegu i Družba Pere Kvržice.

Ova dva romana snimljena su i kao dječji filmovi. Vlak u snijegu preveden je na njemački, mađarski, makedonski, poljski, češki i slovenski jezik. Družba Pere Kvržice prevedena je na esperanto - Đurđevac 1998. g. U djelima Mate Lovraka nalazimo ljubav za djecu, osjećaj za ljepotu prirode i težnju za socijalnom pravdom. Mato Lovrak, od nekih zanemaren ili nedovoljno vrednovan pisac, desetljećima je nezaobilazno ime školske lektire. Njegova su najvažnija djela tiskana u velikim nakladama. Mato Lovrak pripadao je onoj skupini književnika koji su socijalna načela držali važnijim mjerilima vrijednosti književnoga djela nego estetska. Godine 1933. objavio je dva svoja najbolja romana, od 20 - tak koliko ih je napisao. Riječ je o Djeci Velikog Sela romanu kojemu je kasnije dao naslov Vlak u snijegu i Družbi Peri Kvržice.

U njima se djeca, pod prevladavajućom idejom kolektivizacije, udružuju da bi učinila neko dobro. Svladavajući teškoće, unutrašnje i vanjske otpore, družba se zajedničkim djelovanjem potvrđuje i moralno. Lovrak je svoju poetiku utemeljio na konvencionalnim sredstvima. Fabule su utemeljene na životnoj zbilji i ukorijenjene u realnost dječjeg svijeta, s naglašenim socijalnim, humanističkim i optimističnim odrednicama. Rečenica mu je kratka, jezik jednostavan i usklađen s dječjom vizijom svijeta. Nije stoga čudno što su ta dva romana postala i vrlo dobra filmska ostvarenja, a u hrvatsku su književnost za djecu unijela nov model romana kakav najmlađi i danas rado čitaju.

Mato Lovrak - Vlak u snijegu